Main topic
SERBIA: POLITICAL-LEGAL, CULTURAL AND IDENTITY PROCESSES
IN SEARCH FOR “CULTURAL NATIONALISM” OF SERBIAN POLITICAL THOUGHT
Abstract
A text entitled “Cultural Nationalism” written by Isidora Sekulic, prompted contemplation of this topic. It was published in a journal “Novi Srbin” in Sombor in 1912, whose editor was Vasa Stajic. On the eve of the Great War, the Serbian national idea was facing challenges which influenced its modification. Insisting on the cultural content of the national idea was a narrative that has been nurtured for a long time in the territory of present-day Vojvodina, former Southern Hungary. The activity called “Books for the people” by Matica srpska, supervened by work of Tihomir Ostojic, aimed at enriching the national idea with education. In that process, a polemical tone with the stance of national romanticism was developed and was guided more by emotional charge than by the rational balancing of the national idea. All this tell us about a very dynamic process that, in historical circumstances, has specific expressions of manifestation. They may be similar, but they are by no means identical, and in that sense, referring to the analogy was a double-edged sword that made creativity and deliberation not only less effective, but also undesirable. The cultural dimension of the national idea is its expression that corresponded to a specific historical epoch but had one interesting thought in the background, namely the need for continuing education and broadening the horizon of the vision of the national idea.
Encouraged by the experience of national struggle, supplemented by new knowledge, responsible for their own and worldly cultural achievements, determined to speak critically about their own weaknesses in order to overcome them, not to nurture them, people like Isidora, Jovan Skerlić, Vas Stajić, Laza Kostić, Tihomir Ostojić, Slobodan Jovanić et al, they sought to strengthen the Serbian identity by offering it modernization, scientific and cultural actuality, intellectual shaping with emotional inspiration. They were open to corrections through the democratic debate of different views, ready to deviate from the improvement offered, but also willing to persevere. Determined in their resistance to ideologization, passion and paroxysm, they nurtured the Serbian national idea in a context of balance. Back to the idea is the need for a modern national expression that is still wandering.
References
- Arent, Hana. 1999. Izvori totalitarizma. Beograd: Feministička izdavačka kuća.
- Ćosić, Dobrica. 2009. „Kako da stvaramo sebe”. Srpsko pitanje u XX veku, lična istorija jednog doba. 17–39. Beograd: Službeni glasnik, Biblioteka Svedoci epohe, Beograd.
- Cvijić, Jovan. 1907. O nacionalnom radu: Predavanje držano u „Kolu Srpskih Sestara” 18. Februara 1907. Beograd: Za Demokratsku Štampariju Pavle Ranković.
- Cvijić, Jovan. 1908. „Aneksija Bosne i Hercegovine i srpsko pitanje.” Beograd. Poslednji pristup 23. januar 2020. https://www.rastko.rs/antropologija/cvijic/govori-clanci/jcvijic-aneksija.html.
- Cvijić, Jovan. 2000. Govori i članci, Sabrana dela, knj. 3, t. 1. SANU. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
- Đurić, Mihailo. 2009. „Evropski nihilizam”. O potrebi filozofije danas. Beograd: Sabrani spisi, knjiga 11, 151-197. Đurić, Mihailo. 2009. „Ogledalo srpsko”. U Izazovi nihilizma, iskustvo razlike, knjiga 9 195-203. Beograd: Službeni glasnik.
- Dvorniković, Vladimir. 1995. Borba ideja. Beograd: Službeni list SRJ.Deretić, Jovan. 2018. Kulturna istorija Srba. Beograd: IKP EVRO BOOK.
- Ekmedžić, Milorad. 2008. Dugo kretanje između klanja i oranja, Istorija Srba u novom veku (1492-1992). Beograd: Zavod za udžbenike.
- Krestić, Vasilije. 1999. „Duhovni problemi srpskog naroda Poseban otisak iz zbornika radova „Srpski duhovni prostor.” U Naučni skupovi, Akademija nauka i umjetnosti Republike srpske, Knjiga 1, Odeljenje društvenih nauka. Banja Luka, Srpsko Sarajevo. Poslednji pristup 25. januar 2020. https://jadovno.com/akademik-vasilije-krestic-duhovni-problemi-srpskog-naroda/#.XkJ4xSN7nIU.
- Lompar, Milo. 2012. Duh samoporicanja, treće dopunjeno izdanje. Novi Sad: Orfeus.Marković, Saša. 2015. „Hipokrizija kao pretendent na arhetip nedorečenog u političkoj misli kod Srba”. Srpska politička misao 47 (1): 57–70. doi: 10.22182/spm.4712015.4.
- Marković, Saša, i Snežana Besermenji. 2011. „Kulturni nacionalizam u političkoj misli kod Srba početkom 20. veka”. Srpska politička misao 34 (4): 377–394. doi: 10.22182/spm.3442011.19.
- Nikolić, Kosta. 2012. Srpska književnost i politika (1945-1991), glavni tokovi. Beograd: Zavod za udžbenike.
- Novaković, Stojan. 1906. Balkanska pitanja, manje istorijsko-političke beleške o Balkanskom poluostrvu 1886-1905. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srbije.
- Popović, Bogdan. 1914. „O vaspitanju ukusa”. Ogledi iz književnosti i umetnosti. ‒45. Beograd: S.B. Cvijanović.
- Sekulić, Isidora. 1913. „Kulturni nacionalizam”. Novi Srbin. Januar-juni 1913.
- Skerlić, Jovan. 1906. Omladina i njena književnost 1848-1871, Izučavanja o nacionalnom romantizimu kod Srba. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srbije.
- Skerlić, Jovan. 1907. „Književni pregled, humor i satira Branislava Đ. Nušića.” Srpski književni glasnik. Knjiga 12 sveska 4: 276‒285.
- Skerlić, Jovan. 1913. „Novi omladinski listovi i naš novi naraštaj“. Srpski književni glasnik. XXX 3: 105‒128.
- Skerlić, Jovan. 1913. Današnji srpskohrvatski nacionalizam. Rijeka: Izdanje knjižare G. Trbojević.
- Trgovčević, Ljubinka. 1986. Naučnici Srbije i stvaranje Jugoslavije. Beograd: Narodna knjiga, Srpska književna zadruga.